
„Ispunili smo im sve zahteve. Pritom, ne mislim da su to bili fer zahtevi, ali je sve ispunjeno, zato što su ljudi u državi želeli da izađu u susret mladim ljudima“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić 14. decembra prošle godine, u jutarnjem gostovanju na Javnom servisu.
„Nemam dilemu da su ispunjeni. Čak i više od toga. Ako hoćete da kažem šta je više – pa pala je vlada“, rekao je sada već bivši premijer Miloš Vučević 5. februara, na televiziji K1.
„Ako pogledate sva četiri zahteva, sada je jasno da su svi ispunjeni. Rešenje ove situacije je u dijalogu i nadam se da će do dijaloga u što skorijem vremenu doći“, napisao je ministar finansija Siniša Mali na svom Instagram nalogu 30. januara.
“Imali ste četiri zahteva, niko se nije mešao u te zahteve, kakvi će biti, ko će biti, ko ih je doneo, koja većina ih je usvojila, sve smo stavili po strani. Četiri zahteva, četiri zahteva ispunjena, što se mene tiče, ta priča je završena. Sada je odgovornost na drugoj strani, da se nastavi rad“, izjavila je predsednica Skupštine Ana Brnabić 17. decembra, takođe na TV K1.
„Borba protiv korupcije, održavanje vladavine prava i jačanje institucija su ključni principi kojima ostajemo u potpunosti posvećeni – i zato smo kao prioritet odredili bavljenje njima i cenimo što su studenti ove teme izneli u žižu. Zbog toga je Vlada Srbije ispunila sve njihove zahteve“, napisala je Vlada Srbije u pismu ambasadorima zemalja EU, 10. februara.
Čak i kada bi se imena i datumi u ovih pet izjava pretumbali, suština bi ostala ista. U periodu od 14. decembra 2024. do 5. februara ove godine, najviši funkcioneri Srpske napredne stranke nebrojeno mnogo puta izgovorili su, na stranu upotrebe različitih kombinacija i rečeničnih sklopova, iste tri reči: zahtevi – su – ispunjeni.
Studenti, koji su nakon pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 15 ljudi blokirali fakultete širom Srbije i obustavu blokada uslovili objavljivanjem kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanice (prvi zahtev), procesuiranjem lica odgovornih za napad na studente i profesore kao i njihovo razrešenje ako se utvrdi da su na javnim funkcijama (drugi zahtev), odbacivanjem krivičnih prijava protiv studenata koji su uhapšeni i privedeni na protestima, kao i obustava pokrenutih krivičnih postupaka (treći zahtev) i povećanjem budžeta za visoko obrazovanje za 20% (četvrti zahtev), s druge strane – ne misle tako. Oni, i uprkos besomučnom naprednjačkom ponavljanju, tvrde da nijedan od četiri zahteva nije u potpunosti ispunjen, i poručuju da se blokade nastavljaju sve dok to ne postane slučaj.
U političkom i medijskom ambijentu u kom je postalo veoma teško razlučiti koji je od ova dva narativa istinit, Nedeljnik je odlučio da objavi konkretne studentske zahteve i njihovo obrazloženje koji su javno dostupni još od decembra prošle godine.
PRVI ZAHTEV: OBJAVA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE O REKONSTRUKCIJI ŽELEZNIČKE STANICE U NOVOM SADU
Prvi zahtev se odnosi na objavljivanje celokupne dokumentacije. Studenti su u konkretizaciji ovog zahteva napisali da „konkretno nedostaju ugovori koji pokazuju ko je šta radio na Železničkoj stanici i koliko je to koštalo, zašto je cena rekonstrukcije skočila pet puta, kao i ko je odgovoran što je Železnička stanica dva puta svečano otvorena bez upotrebne dozvole“.
U objašnjenju studenata iz decembra navodi se i da je „detaljnim iščitavanjem studenata sa tehničkih fakulteta, kao i članova Udruženja arhitekata Srbije, utvrđeno da u objavljenoj dokumentaciji fali više desetina dokumenata, navodeći konkretno šta sve nije bilo objavljeno.
Vlast je sve vreme tvrdila da je „celokupna dokumentacija objavljena“. Prvo je to saopštila Vlada Srbije na svom sajtu 13. decembra, da bi onda sedam dana kasnije rekli da se „objavljivanje“ nastavlja.
Tvrdnja da je „sve objavljeno“ ponavlja se i posle 30. decembra kada je opet „celokupna dokumentacija“ postavljena na sajt Višeg tužilaštva u Novom Sadu. A onda su svi zvaničnici redom, u javnim izjavama, govorili da je „zahtev ispunjen“.
Trajalo je to do 25. januara kada je Građevinski fakultet objavio saopštenje u kojem je naveo kompletan nedostajući spisak dokumentacije u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu.
Dva dana kasnije, 27. januara, predsednik Srbije Aleksandar Vučić sazvao je konferenciju za medije i na njoj detaljno „prošao“ kroz svaku tačku prvog studentskog zahteva.
Vučić je na toj konferenciji priznao da ranije nije sve objavljeno, iako je prednjačio u tvrdnjama da jeste, a izgovor mu je bio da je „obmanut“. Najavio je da će „veoma brzo biti objavljeno“ sve ono za šta su studenti, ispostaviće se, veoma opravdano tvrdili da nedostaje.
„Na sajtu vlade objavljeno je 559 linkova sa ukupno 13.042 dokumenta. Više desetina hiljada stranica i uputila na sajt Infrastrukture železnice na kojem je objavljeno 397 dokumenta“, rekao je tada.
Vlada Srbije počela je nedugo nakon spomenute Vučićeve konferencije da kači linkove s nedostajućim dokumentima.
Ispostaviće se da neka dokumenta uopšte ne postoje. I to zato što radovi na Železničkoj stanici u Novom Sadu nisu bili završeni, stanica je bila gradilište, a uprkos tome je dva puta svečano otvarana i puštena u upotrebu. Jednom u njegovom prisustvu, u jeku predizborne kampanje u martu 2022, a drugi put u junu 2024. I sam Vučić je na toj konferenciji rekao da pojedini dokumenti ne postoje jer se „dostavljaju po okončanju svih radova“ ili kad se „radovi u potpunosti završe“.
Nakon tog poslednjeg objavljivanja, čeka se oglašavanje studenata da li je prvi zahtev ispunjen.
A u toj analizi, pomoći će im Senat Univerziteta u Beogradu koji je prošle nedelje formirao dve ekspertske radne grupe koje će se baviti stručnom procenom ispunjenosti studentskih zahteva.
„Zadatak ekspertskih radnih grupa je da na osnovu dostupne dokumentacije i stručne analize izrade izveštaj koji će biti predstavljen proširenom rektorskom kolegijumu i studentskim plenumima“, navedeno je u saopštenju, uz objašnjenje da će članovi biti profesori Univerziteta u Beogradu.
Pored toga, i grupa univerzitetskih profesora i nezavisnih eksperata oformila je Anketnu komisiju koja bi trebalo da utvrdi sve što se dešavalo tokom rekonstrukcije zgrade Železničke stanice u Novom Sadu, analizirajući dostupnu dokumentaciju iz ugla građevinarstva, prava, finansija i medija.
Čeka se analiza univerzitetskih ekspertskih grupa da bi se videlo da li su sada svi uslovi iz prvog zahteva ispunjeni.
Prošle nedelje profesor Fakulteta ogranizacionih nauka i član Anketne komisije za ispitivanje odgovornosti za urušavanje nadstrešnice u Novom Sadu Vladimir Obradović izjavio je da se, na osnovu dosadašnje analize te komisije može konstatovati da kompletna dokumentacija o rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu nije ni blizu objavljena, kao i da nedostaje ona suštinska.
DRUGI ZAHTEV STUDENATA: PROCESUIRANJE LICA ODGOVORNIH ZA NAPAD NA STUDENTE I PROFESORE, I NJIHOVO RAZREŠENJE AKO SE UTVRDI DA SU NA JAVNIM FUNKCIJAMA
U drugom zahtevu studenti od nadležnih organa traže potvrdu o identitetu svih lica za koja postoji osnovana sumnja da su, tokom demonstracija i blokada koje se još od pada nadstrešnice organizuju u gradovima i selima širom Srbije, fizički napala studente i profesore, kao i pokretanje krivičnih postupaka protiv njih.
Oni takođe zahtevaju razrešenje pomenutih lica ukoliko se dokaže da su javni funkcioneri.
„Zbog neažurnosti MUP-a u pogledu navedenog zahteva, redovni profesor i dekan Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) je 2. decembra u ime fakulteta podneo krivičnu prijavu Trećem osnovnom javnom tužilaštvu. Podneta krivična prijava se odnosi na lica za koja postoji osnovana sumnja da su 22. novembra, tokom odavanja počasti žrtvama nastradalim u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, fizički nasrnula na studente i profesore pomenutog fakulteta, te da su izvršila krivično delo Nasilničko ponašanje kao i Nasilničko ponašanje na javnom skupu ili sportskoj priredbi“, navodi se u studentskom obrazloženju drugog zahteva.
Studenti podsećaju da su navedena lica koja je identifikovalo Više javno tužilaštvo u Beogradu Milija Koldžić, Aleksandar Jokić, Dušan Kostić, Milena Aleksić i Ivan Stanišić.
I samo Više tužilaštvo u Beogradu, u saopštenju od 30. januara 2025. godine, praktično potvrđuje da se vodi postupak protiv osumnjičenih, ali se u tom dopisu ne otkriva potpuno njihov identitet (navedeni kao Milija K., Aleksandar J., Ivan S., Dušan K. i Milena A.). Krivično delo za koje se sumnjiče je „Nasilničko ponašanje na javnom skupu ili sportskoj priredbi“. Krajem prošle nedelje je postupak protiv dvoje osumnjičenih obustavljen.
Međutim, studenti u drugom zahtevu navode i da se, prema informacijama dostupnim javnosti, spisak proširuje za 14 osoba, za koje navode da njihov „identitet još nije utvrđen od strane nadležnih organa, a za koja se sumnja da su“: Tatjana Makević Nikolić, Dražen Đurđić (predsednik opštine Sremski Karlovci), Miljan Vračarević, Predrag Veselinović, Mladen Radenković (načelnik odeljenja za javni red i mir PU Beograd), Aleksandar Čavić (odbornik u Skupštini grada Beograda), Petar Čavić, Gavrilo Kovačević (predsednik opštine Zemun), Dejan Paunović (poverenik opštinskog odbora Rakovica), Igor Đogić, Vesna Čingelić (članica Veća opština Rakovica), Đoko Nenadić, Stefan Pantelić Stefanović (član Veća opštine Novi Beograd), Luka Roganović.
Iako su studenti ovaj drugi zahtev ispostavili još u decembru 2024, oni naglašavaju da će se on odnositi i na „svako buduće lice koje bude fizički napalo studente i profesore i sva druga lica koja učestvuju u mirnim građanskim okupljanjima“.
Tako stižemo do odgovora na pitanje zbog čega drugi zahtev još uvek nije ispunjen.
Prema analizi koju je sproveo Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), od 22. novembra 2024, odnosno dana kada je održan prvi studentski protest i kada se dogodio inicijalni, već pomenuti napad ispred FDU-a, pa do 11. februara, odnosno trenutka pisanja ovog teksta, na teritoriji Srbije zabeleženo je najmanje 74 incidenta tokom studentskih blokada i demonstracija.
Podaci sa CINS-ove interaktivne mape koja se svakog dana ažurira pokazuju da se od tih 74 incidenata čak 39 dogodilo u Beogradu, 23 u Novom Sadu, dva u Nišu, i po jedan u Somboru, Smederevu, Kuli, Šapcu, Novom Pazaru, Loznici, Ivanjici, Čačku i Požarevcu.
Ipak, od pobrojanih napada (a moguće je da ih je bilo i više), pod istragom je tek 41 lice, po podacima koje je javno saopštio javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković 30. januara.
„Javna tužilaštva naše zemlje do sada su pokrenula krivične postupke protiv 41 lica zbog napada na studente i profesore, i to protiv 26 lica u Beogradu, 12 lica u Novom Sadu, dva lica u Šapcu i jednog lica u Vršcu“, izjavio je Stamenković.
U Beogradu se desilo 39 zabeleženih incidenata, a pokrenuto je pokrenuto 9 krivičnih postupaka, sudeći po saopštenju Višeg tužilaštva u glavnom gradu.
„Podsećamo da je ovo tužilaštvo pokrenulo ukupno 9 krivičnih postupaka zbog krivičnih dela iz nadležnosti višeg javnog tužilaštva izvršenih tokom studentskih blokada i protesta u prethodnom periodu, od kojih je jedan krivični postupak već okončan pravosnažnom presudom na osnovu sporazuma o priznanju krivičnog dela“, kaže se u saopštenju od 30. januara.
Što se tiče Novog Sada, tamošnje Više javno tužilaštvo, iako je CINS izbrojao 23 napada, vodi samo šest postupaka, pokazuju podaci dostupni njihovom sajtu.
Zbog svega ovog, studenti i dalje ponavljaju da Drugi zahtev nije ispunjen.
TREĆI ZAHTEV: ODBACIVANJE KRIVIČNIH PRIJAVA PROTIV STUDENATA KOJI SU UHAPŠENI I PRIVEDENI NA PROTESTIMA, KAO I OBUSTAVA POKRENUTIH KRIVIČNIH POSTUPAKA
Treći zahtev studenti su utvrdili nedugo nakon velikog protesta koji je održan 5. novembra u Novom Sadu (da, to je onaj protest na kom su demonstranti ispred Gradske kuće izlili cisternu fekalija), kada je uhapšeno 15 ljudi.
U konkretizaciji ovog zahteva koju su studenti u blokadi objavili na Instagram nalogu navodi se da su „predstavnici vlasti u prethodnom periodu konstatovali da su svi učesnici građanskih protesta pušteni na slobodu“, ali da se to „ne smatra ispunjenjem zahteva“.
„Razlog koji stoji iza toga jeste što puštanje na slobodu iz pritvora ne garantuje da ta lica neće biti krivično gonjena, niti da protiv njih neće biti doneta osuđujuća presuda“, objašnjavaju studenti i zaključuju:
„U skladu s iznetim, zahtevamo da se protiv svih studenata i profesora učesnika građanskih protesta odbace krivične prijave, a ukoliko je krivični postupak u toku, da se isti obustavi.“
A onda je 29. januara predsednik Vučić doneo 13 odluka o pomilovanju, tvrdeći da je time ispunio i treći zahtev. Pomilovanja su se odnosila na šest studenata (D. B. iz Novog Sada, M. M. iz Novog Sada, M. K. iz Novog Sada, I. B. iz Požege, R. S. iz Sremske Kamenice, M. S. iz Žablja) jednog dekana (N. J. iz Niša), i jednog docenta na fakultetu (R. J. iz Novog Sada). Jedan od ovih slučajeva odnosi se na dekanku Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliju Jovanović koja je kasnije izjavila da i ne zna da je bio pokrenut postupak protiv nje.
Ista sudbina je zadesila i četiri direktora škola iz Mačvanskog okruga o kojima je Nedeljnik prvi pisao, a koji su izjavili da nisu ni znali da su pod krivičnom istragom da nisu obezbedili nastavu. I uprkos tome što su na kraju svi koji su uhapšeni tokom nereda ispred Gradske kuće oslobođeni i što je Vučić doneo 13 pomilovanja, studenti se nisu izjasnili o tome da li je treći zahtev ispunjen.
ČETVRTI ZAHTEV STUDENATA: POVEĆANJE BUDŽETA ZA VISOKO OBRAZOVANJE ZA 20%
U obrazloženju Četvrtog zahteva, studenti su napisali da su „dostupnost, pristupačnost i kvalitet visokog obrazovanja standard progresivnog društva i njegovo finansiranje ne sme biti upitno“.
„Država je dužna da obezbedi uslove u kojima je visoko obrazovanje izbor koji je dostupan svima, uz kvalitet koji je konkurentan na svetskim rang-listama univerziteta“, napisali su studenti u obrazloženju.
Oni su dodali da bi se „prebacivanjem finansijskog tereta sa studenata na primanja iz budžeta, značajno olakšali uslovi studiranje na svim nivoima studija, te bi se omogućila veća participacija finansijski ugroženih kategorija društva u visokom obrazovanju“.
„Stoga, zahtevamo uvođenje novog davanja koje bi, nakon izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, fakultetima obezbedilo sredstva u visini od 50% ukupne vrednosti ESPB bodova koje bi studenti inače plaćali“, naveli su studenti.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u nekoliko navrata da je Četvrti zahtev ispunjen. Posle sednice vlade, Mali je izjavio da je vlada „kroz bilansni prostor obezbedila dodatnih 12,01 milijardu dinara za visoko obrazovanje i studentski standard“.
„Time će ukupna izdvajanja iz budžeta za visoko obrazovanje i studentski standard za 2025. godinu iznositi 72,06 milijardi dinara. Na ovaj način su stvoreni finansijski uslovi za umanjenje školarina za studente za 50 odsto, što je upravo bio jedan od zahteva studentskih plenuma“, rekao je ministar finansija Siniša Mali.
Međutim, kad se pogledaju konkretizacija Četvrtog zahteva i obrazloženje, jasno je zašto studenti kažu da on nije ispunjen. „Smatramo da su zahtevi ispunjeni kada Narodna skupština konačno usvoji podneti Predlog zakona o budžetu za 2025. u izvornom obliku, uz zahtevanu izmenu i dopunu Zakona o visokom obrazovanju“, naveli su studenti ranije u ovom zahtevu.
Oni su podsetili da je u skladu sa Ustavom moguće i sazivanje vanrednog zasedanja parlamenta „što bi dovelo do skorije deblokade fakulteta, pod uslovom da su prethodno ispunjena prva tri zahteva“.
„Ispunjenjem ovih zahteva, nivo izdvajanja za visoko obrazovanje, iznosio bi 110,55 milijardi dinara i udeo za visokoškolsko obrazovanje u Srbiji bi time dostigao 1,11% BDP, što smatramo minimalnim prihvatljivim nivoom ulaganja i u budućim zakonima o budžetu“, navode studenti, uz zaključak da zahtev i dalje nije ispunjen.
Nakon jučerašnjeg haosa, bacanja dimnih bombi i posipanja članova vlade protivpožarnim aparato, sednica Narodne skupštine Srbije je danas nastavljena, a jedna od tačaka jeste upravo izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, kojima bi, kako tvrde predstavnici vlasti, četvrti zahtev studenata najzad bio ispunjen.