U štabu NATO u Briselu po prvi put sastanku ministara odbrane svih članica predsedava novi generalni sekretar Mark Rute, ali teme su stare – Ukrajina i naravno – Balkan.

Da krenemo od nas – u NATO se ceni da je „situacija i dalje zabrinjavajuća“. Kao glavne bezbednosne probleme Rute vidi „secesionističke pretnje u BiH, krhku bezbednosu situaciju na Kosovu i mali progres postignut u dijalogu Beograda i Prištione uz posredovanje EU“. Reklo bi se da je kod nas stanje redovno, krizno.

U kontekstu rata na istoku ministri će 17. i 18. oktobra razmatrati šta su učinili na primeni odluka samita održanog u Vašiongtonu u julu koje se odnose na jačanje resursa za odvraćanje i odbranu, pružanju podrške Ukrajini i produbljivanju globalnih partnerskih odnosa. Zato su po prvi put u Brisel pozvani ministri formata koji se zove Pacifik-4, kraće P4 i u tom novom „klubu“ su Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja. Radi se o novoj produženoj zoni interesa NATO koja je otvoreno usmerena na stvaranje efikasne koalicije koja bi trebala da predstavlja efikasanu protivtežu Kini.

Nova komanda NATO koja se formira u Visbadenu zadužena je za koordinaciju pomoći Ukrajini imaće budžet od najmanje 40 milijardi evra za namensku vojnu pomoć koja mora da se pruži u roku od godinu dana. U prvoj polovni ove godine članice NATO su već dale naoružanje i municiju vrednosti 20,9 milijardi evra.

Rute koji je od 1. oktobra generalni sekretar pred ministarski sastanak, 16. oktobra, rekao je novinarima iz Ukrajine, bivše Jugoslavije i Pacifika da će za njega glavni zadatak da bude odvraćanje zbog prizika od rastućih pretnji.  Razvoj veza autoritarnih vlasti Kine, Rusije, Severne Koreje i Irana „podriva stabilnost u evroaltantskom i indo-pacifičkog regionu“ kaže Rute.

Sredstvo za jačanje odbrane članica biće proširenje namenske industrijske proizvodnje i jačanje lanca snabdevanja i uvođenje novih tehnologija. NATO su potrebni novi ratni brodovii, borbena vozila i avioni.  Rute ceni da se ne proizvodi dovoljno i da su troškovi previsoki. Rešenje se vidi u jednostavnom zaključku da se treba izraditi više naoružanja i to po nižoj ceni i – brzo. Troškovi za modernizaciju će rasti.

Za NATO rat na Bliskom istoku nije tema od primarnog interesa. Ima ko tamo da ratuje. Iz Brisela se samo posmatra na misiju u Iraku i nastoji se povećati aktivnost na podršci iračkim bezbednosnim institucijama.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.