Poslednjih nekoliko godina, a naročito u poslednjih godinu dana, tržište se suočilo sa velikim povećanjem nabavne cene zrna kafe. Iako je taj rast na samom početku bio postepen, danas je dostigao poprilično veliki procenat, pa je tako na svetskom nivou cena arabike porasla za 72%, dok je cena zrna rabuste skočila na neverovatnih 227%, uzimajući u obzir period od kraja 2023. godine. Ovim rastom, na udaru se nisu našli samo potrošači koji primećuju da šoljicu svog omiljenog napitka sve više plaćaju, već i proizvođači. Kako je cena ista za sve, a globalni izazovi sve veći, proizvođači su prinuđeni na različitim nivoima da pribegavaju korekciji cena, sa ciljem da ostanu održivi i da tržište i dalje snabdevaju kvalitetnom kafom.
Globalni izazovi sa kojima se proizvođači suočavaju
Na svetsku cenu kafe ne utiče samo jedan faktor, ali onaj koji je svakako najznajčajniji su sve primetnije klimatske promene. Česte poplave, suše, kao i ekstremni vremenski uslovi u zemljama Južne Amerike i Azije, koje su najveći svetski proizvođači kafe, doveli su do toga da berbe u ovoj regiji budu sve nestabilnije. Najbolji pokazatelj jeste upravo suša koja je pogodila Brazil, zemlju sa najvećim plantažama kafe, koja je znatno uticala na smanjenje prinosa ove kulture. Klimatskim promenama nije bio pošteđen ni Vijetnam koji su ove godine takođe zadesile visoke temperature, kao i tajfun Jagi koji je uništio veliki broj stabala kafe.
Uz ozbiljan problem klimatskih promena, prouzrokovanih globalnim zagrevanjem, na cenu utiču i povećani troškovi transporta i proizvodnje, koji su u konstantnom porastu.
O ovoj temi govorio je i Žarko Galetin, agroekonomski analitičar: „Potražnja za kafom globalno nadmašuje ponudu, što je rezultiralo rastom cena, posebno u zemljama sa visokim uvozom i potrošnjom kafe. Klimatske promene, kao jedan od ključnih faktora, ozbiljno ugrožavaju proizvodnju kafe u najvažnijim regionima kao što su Brazil i Kolumbija. Takođe, zbog poremećaja u transportnim lancima tokom poslednjih nekoliko godina, zajedno sa ekonomskim krizama i političkim nestabilnostima, dodatno je otežana distribucija kafe. Problemi sa logistikom, kao i ograničenja u broju radne snage u proizvodnim i distributivnim centrima, sve su to faktori koji su doveli do smanjenja globalne ponude. Kako bi se svet izborio sa nestašicom, sve više zemalja ulaže u povećanje lokalne otpornosti na promene u lancima snabdevanja. Očekuje se da će u narednim godinama sektor kafe zahtevati znatno prilagođavanje globalnim promenama kako bi se smanjili efekti krize na tržište.“
Da li će zaista doći do nestašice kafe?
Kao što je već rečeno, trenutni porast cena kafe, kao i nepogode koje su zadesile najveće svetske plantaže izazivaju zabrinutost, ali se i pored toga preduzimaju velike mere zaštite, pogotovo tehnološke, kako ne bi došlo do globalne nestašice kafe u godinama pred nama. Iako izazovi u proizvodnji kafe neće nestati, u najvećoj meri zbog klimatskih promena, mnogobrojni proizvođači su počeli da ulažu svoje napore u održivi poljoprivredni razvoj, kao i u tehnologiju za optimizaciju proizvodnje.
Pored izazova u samoj proizvodnji, ozbiljan problem predstavljaju i demografske promene, kao i sve veći rast i potreba za konzumiranjem kafe u zemljama u razvoju, pogotovo na azijskom kontinentu. Kada se svi ovi faktori uzmu u obzir, ne može se očekivati pad cene kafe u bliskoj budućnosti.
Nestašica ovog dragocenog i svetski omiljenog napitka predstavlja globalnu polemiku – u godinama pred nama biće ključno da se proizvođači, mali i veliki, konstantno prilagođavaju globalnim trendovima, kao i svim izazovima u logistici, ali i krajnji potrošači i poštovaoci ovog proizvoda koji je od velikog značaja za sve nas. Da li to znači dalji talas poskupljenja? Sigurno da da, jer je bez toga održivo poslovanje svih proizvođača upitno, a samim tim i snabdevanje tržišta omiljenim napitkom.