Ministarstvo inostranih poslova Srbije do sada nije zvanično odgovorilo na notu hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslvoa povodom inicijative za uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu, ali je bilo diplomatskih kontakata i razgovora, potvrdio je Hini hrvatski ambasador u Beogradu, a prenosi Jutarnji list.
„Formalni odgovor na notu nije primljen, ali je na temu spomenute inicijative o uvođenju tzv. bunjevačkog jezika u uporabu kao manjinskog jezika u Statut grada Subotice bilo diplomatskih kontakata i razgovora“, rekao je Hini ambasador Biščević, ukazavši da je „tema zaokupila pozornost šire političke javnosti, što pokazuje koliko je ta inicijativa osjetljiva i koliko različitih interpretacija i posljedica može izazvati, uključujući i nepotrebne političke i nerijetko neutemeljeno emocionalne reakcije“.
Biščević smatra da „u ukupnim hrvatsko-srpskim odnosima u ovom trenutku, kad se polako počeo pokretati svojevrsni novi momentum – od rješenja nekih dugo otvorenih pitanja do solidarnosti oko potresa – ovo uistinu korak nazad“, ukazujući da „jedno prividno lokalno pitanje može izazvati šire posljedice“.
Odbornici Skupštine Grada Subotice usvojili su 4. marta Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog jezika kao zvaničnog u tom gradu, čemu su se oštro usprotivili Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a hrvatski ambasador u Srbiji Hidajet Biščević predlog je ocenio zakonski i pravno neutemeljenim.
Sa Zrinjevca je usledila nota srpskom ministarstvu spoljnih poslova preko hrvatskog ambasadora u kojoj je istaknuto da „bunjevački govor nije jezik“, jer on „pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika“.
U iščekivanju daljih koraka nakon započete procedure gradskih vlasti u Subotici, čelnici hrvatske zajednice u Vojvodini pokrenuli su pitanja reciprociteta i zatražili od predsednika Srbije Aleksandra Vučića proglašenje hrvatskog jezika kao zvaničnog na celoj teritoriji Vojvodine, kao i u gradu Somboru i opštinama Apatin i Bač, podseća Jutarnji list.