Ismail Hanije je decenijama bio deo Hamasa, ali je poslednjih godina operativni lider te militantne grupe. To je radio iz egzila, ali se, otkako je rat u Gazi počeo, pojavio kao jedan od najvidljivijih lidera Hamasa.

Iranski mediji i Hamas su jutros objavili da je Hanije (62) ubijen u Teheranu. Kako ostali predstavnici Hamasa tvrde, Hanije je stradao u „izraelskom napadu na njegovu rezidenciju“. Izraelska vojska još uvek ništa nije prokomentarisala.

U trenutku kada se – zbog rata u Gazi koji već uveliko traje – sukobi na Bliskom istoku dodatno rasplamsavaju, Hanijeva smrt se može smatrati značajnim udarcem na Hamas.

Upravo je Hanije, kao Hamasov politički lider, bio glavni u pregovorima sa međunarodnim posrednicima, po pitanju prekida vatre i razmene talaca, piše CNN.

ko je ismail hanije?

Rođen je u izbegličkom kampu u blizini Gaza Sitija. Njegovi roditelji su bili izbeglice proterane iz Askalana, koji je kasnije postao poznat kao izraelski grad Aškelon.

Pridružio se Hamasu kasnih 1980-ih godina, tokom Prve intifade (ustanka). Zbog učešća u ustanku se nekoliko puta našao u izraelskim zatvorima, pre nego što je deportovan u Gazu. A onda se popeo na sam vrh Hamasa.

Nakon smrti dva prethodna lidera Hamasa 2004. godine, Hanije je postao deo tajnog kolektivnog rukovodstva. Šeik Ahmed Jasin i Abdel Aziz Rantisije su ubijeni u izraelskim napadima u razmaku od samo nekoliko nedelja.

premijer vlade palestinske uprave

Nakon što je Hamas pobedio na izborima za Palestinsko zakonodavno veće 2006. godine, Hanije je postao premijer vlade Palestinske uprave (PA), ali je to kratko trajalo.

Njega je posle godinu dana na funkciji razrešio predsednik PA Mahmud Abas i ostao je jedini premijer PA koji je svoj mandat dobio na narodnim izborima.

Iako se godinama smatrao Hamasovim vođom, Hanije je postao sveukupni politički lider grupe do 2017. godine, kada je preuzeo dužnost od Haleda Mešala koji je vodio Hamas u egzilu od 2004. godine.

Godinu dana kasnije, Hanije je proglašen za „posebno označenog globalnog teroristu“ od strane Sjedinjenih Država – za vreme tenzija između Vašingtona i Palestinaca, posle odluke SAD da priznaju Jerusalim kao glavni grad Izraela. Tu odluku je doneo Donald Tramp.

pregovori o prekidu vatre i oslobađanju talaca

Uprkos toj oznaci Hanije je nastvio da se sastaje sa svetskim liderima, kao politički šef organizacije. Fotografisan je u utorak u Teheranu, na sastanku sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom.

Tokom svog „pregovaračkog mandata“, pokazao se kao spreman za postizanje sporazuma o taocima i prekidu vatre ako se Izrael povuče iz Gaze.

Govorio je da Hamas, svojim zahtevima, ima za cilj da „zaustavi agresiju nad palestinskim narodom, što je logično ako se misli o građenju temelja stabilnije budućnosti“.

Izrael je te zahteve nazivao „neprihvatljivim“ mesecima unazad, a premijer te zemlje, Benjamin Netanjahu, ponavljao je da „borba neće prestati sve dok Hamas ne bude potpuno uništen“.

Hanije je tokom jula pregovarao sa posrednicima iz Katara i Egipta, tako da je postojala izvesna nada da bi dve strane mogle da postignu bar okvirni sporazum.

Međutim, kako je rekao spoljnopolitički analitičar Barak Ravid, „Hanijeva smrt će, s obzirom na njegovu ulogu u pregovorima, poremetiti njihov tok“.

Iako je rat u punom jeku, i iako se nalazi na terorističkoj listi SAD, Hanije je nastvio da putuje svetom i sastaje se sa svetskim liderima. Jedan od njih je recimo kineski diplomata Vang Kejian, sa kojim se sastao u Kataru u martu.

Hanije je takođe neko ko je rat „osetio na sopstvenoj koži“. U aprilu je izraelska policija uhapsila jednu od njegovih sestara, jer je navodno komunicirala sa pripadnicima Hamasa. A onda je, devet dana kasnije, u izraelskim vazdušnim udarima, poginulo troje njegovih sinova i četvoro unuka.

Prokomentarisao je da ti događaji neće uticati na njegove stavove po pitanju prekida vatre u Gazi.

„Ko misli da će ubijanjem moje dece uticati na to da Hamas odustane od svojih zahteva, vara se“, rekao je Hanije tada.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.