Crna Gora u katalogu najbogatijih ljudi sveta

Za većinu ljudi, prva asocijacija na pomen brenda Sotheby’s su aukcije najvrednijih umetnina na svetu. Ali ova kompanija se istovremeno bavi i prodajom luksuznih nekretnina. Na mapi od 72 države sveta u kojima ova poslovna imperija gradi svoj uspeh, od 2020. se nalazi i Crna Gora. Zahvaljujući tome, najbogatiji ljudi sveta, koji kupuju na aukcijama, mogu da se upoznaju sa tržištem trofejnih nekretnina širom crnogorske obale.

Najzaslužniji za dolazak ovog brenda u Crnu Goru je Niko Laković, partner i izvršni direktor Montenegro Sotheby’s International Realty. Laković, koji je više od decenije u biznisu s nekretninama, na početku svoje karijere radio je za više britanskih investicionih fondova aktivnih na crnogorskoj obali. U intervjuu za Nedeljnik, on ističe potencijale turističkog tržišta Crne Gore koje će, uprkos pandemiji, nastaviti ekspanziju. Višegodišnji trend dolaska velikih svetskih hotelskih brendova će, prema njegovim rečima, pogodovati i prodaji luksuznih nekretnina, uz pozicioniranje Crne Gore kao sve atraktivnije destinacije.

Sotheby’s je verovatno jedan od najpoznatijih planetarnih brendova i u svetu aukcija i na polju luksuznih nekretnina. Kako ste počeli da sarađujete sa njima?

Nakon završetka studija i profesionalnog boravka u Londonu, odlučujem da se vratim u Crnu Goru koja te 2007. doživljava nezapamćen bum u sektoru nekretnina i investicija, te započinjem rad za britanske investicione fondove koji su tih godina bili vrlo aktivni sa projektima na crnogorskoj obali. Krajem 2009. osnovao sam kompaniju „Luxury Homes“ koja je kreirala web platformu Nekretnina.me, danas prepoznatu u svijetu luksuznih nekretnina.

Vođen iskustvom, zaključio sam kako postoji nekoliko imena u svijetu luksuznih nekretnina koja postavljaju globalne standarde poslovanja u našem biznisu i čije bi se prisustvo pozitivno odrazilo na naš dalji razvoj. Među njima je, naravno, Sotheby’s. Sredinom 2019. upoznao sam sadašnjeg biznis partnera koji je danas nosilac franšize za Crnu Goru. To je Kanađanin Hunter Milborne, veteran Sotheby’s brenda, istinska legenda ovog posla. Namjeru da Sotheby’s dovedem u Crnu Goru su mi olakšale dobra investiciona klima, high-end projekti poput Porto Montenegra, gdje su vlasnici ranije bili, između ostalih, Rotšildi, porodica kanadskog biznismena Pitera Manka, vlasnik brenda Louis Vuitton… To sofisticirano turističko naselje za megajahte je najviše zaslužno za pozicioniranje Crne Gore kao ozbiljne nautičke destinacije, te je danas i sjedište naše kompanije upravo u Porto Montenegru.

Koje standarde i pravila podrazumeva rad za Sotheby’s?

Sotheby’s je brend čiji su korijeni postavljeni mnogo godina ranije, i sa sobom nosi visoke standarde u poslovanju. Što sa druge strane zahtijeva i određeni niz odgovornosti koju preuzima svako ko ima privilegiju da posluje u njegovim okvirima. To podrazumijeva strukturnu implementaciju modela i principa poslovanja na tržištu na kom uspostavlja operacije, a zatim se implicira i na interni model poslovanja kancelarije, zaposlene, način oglašavanja itd.

Naši brokeri su profesionalci s jasnom etikom u poslovanju koji govore nekoliko jezika. U svakoj od 72 države svijeta pravila kojima se rukovodi Sotheby’s su ista: profesionalizam, etika, vrhunski proizvod. To važi za svakog od 23.500 agenata.

Crna Gora je za svega nekoliko godina postala destinacija koja nudi i luksuzne nekretnine i prepoznata je kao takva u evropskim okvirima. Kako ste vi, kao čovek koji je izbliza pratio taj razvoj, doživeli te promene?

Da, tako je, Crna Gora je bila neotkrivena destinacija, ali je prije petnaestak godina sprovedena snažna „investment friendly“ politika. Zakonski je olakšano investitorima da u Crnoj Gori ulažu pod istim pravilima kao bilo gdje u Evropi. Kupac iz inostranstva može da registruje nekretninu na svoje ime kao svaki građanin, firmu je moguće otvoriti za tri dana, a porez na dobit od devet odsto je među najnižima na kontinentu.

Osim toga, projekat ekonomskog državljanstva je ubrzao izgradnju hotela. Ako kupe smještajnu jedinicu odnosno apartman u novom hotelu visoke kategorije u iznosu od 400.000 evra u planinskom ili 600.000 u primorskom dijelu, stranci mogu da postanu crnogorski državljani. Crna Gora je i vodeći kandidat za članstvo u EU do 2025. što ohrabruje ljude iz svijeta da kupe nekretninu ovdje jer osećaju stabilnost i sigurnost investicije te i očekuju izvjestan rast vrijednosti. Situaciju olakšava i to što smo jedina zemlja van EU čija je valuta evro.

Šta je ono što joj još nedostaje? Kako bi, po vama, trebalo da izgleda crnogorski turizam i kakvu bi klijentelu Crna Gora mogla da privuče?

Ključni nedostatak prepoznajem u činjenici da Crna Gora još uvijek nema snažne putne infrastrukture. Nadam se da će budući auto-put sa Beogradom biti kompletiran u bliskoj budućnosti i postati ozbiljan link sa Evropom i regionom. Istovremeno, aktuelna je i najava Evropske unije da će oni finansirati Jadransko-jonsku magistralu – što bi bio još jedan izvanredan link ka Crnoj Gori.

Kada je riječ o potencijalima, Crnu Goru u budućnosti doživljavam kao spa centar za bogatu klijentelu, nalik kombinaciji Slovenije, poznate po spa centrima, i Hrvatske, koja privlači turiste velike platežne moći. Crna Gora ima preduslove za to zbog nevjerovatne diversifikacije prirode i mogućnosti da se dio odmora provede u primorskom dijelu s divnom obalom, ali i u planinskom, na severu zemlje, udaljenom samo dva sata vožnje od primorja. Na primorju, Bokokotorski zaliv je neverovatan dragulj koji će uvijek privlačiti pažnju. Veliki potencijali su i Luštica, zaleđe Budve, Ada Bojana, Buljarica i druge neizgrađene lokacije koje su infrastrukturno pokrivene, s pogledom na more, divnom prirodom i vegetacijom.

Koje su od najvažnijih nekretnina u Crnoj Gori u ponudi vaše kompanije? Koje lokacije vidite kao one koje će u budućnosti biti predmet interesovanja?

Izdvojio bih portfolio istorijskih nekretnina u Bokokotorskom zalivu, poput vila u naselju Ljuta u Kotoru ili istorijske vile iz 14. veka u Reževićima, smještene na „sopstvenom“ poluostrvu. Najprije je služila kao karantin, a zatim i kao mjesto gdje su se pomorci odmarali poslije dugih putovanja. Tu je i trofejni stan – prestižni penthaus Pitera Manka, osnivača Porto Montenegra, površine 400 kvadrata, koji je posle Mankove smrti u vlasništvu njegove porodice.

U ponudi je i Palata Tripković iz 18. vijeka u naselju Dobrota u Kotoru – jedan od najfinijih primjera arhitekture na Jadranu. Četvorospratno zdanje od 1.500 kvadrata je sagradila čuvena pomorska porodica Tripković. Inače, u Bokokotorskom zalivu postoji veliki broj palata u našoj ponudi koje su svjedoci vjekova, jer potiču iz mletačkog i austrougarskog doba.

Gde su luksuzne nekretnine, tu treba da budu i luksuzni brendovi, od hotelskih do modnih. Ima li izgleda da će Crna Gora, posebno lokacije poput Porto Montenegra, dobiti još neka velika imena?

U januaru 2021. će početi izgradnja hotelskog kompleksa The Ritz-Carlton. U prvom kvartalu iste godine počinje i realizacija rizorta Raffles na Smokvici u Reževićima, a do juna se očekuje i početak radova na hotelskom palazzo kompleksu Marriot pored Starog grada u Kotoru. Takođe u 2021. se očekuju Four Seasons na Plavim Horizontima u Radovićima, zatim proširenje naselja Luštica Bay, otvaranje ekskluzivnog naselja One&Only u Kumboru, početak izgradnje projekta Bigova Bay u Bigovi, otvaranje Nikki Beach resorta u Tivtu. Neki od tih brendova ne postoje nigde na tlu cijele bivše Jugoslavije. Takođe, očekuje se proširenje marine Porto Montenegro.

Koliko je pandemija koronavirusa uticala na tržište luksuznih nekretnina? Strahujete li od dugoročnih posledica krize, posebno uticaja na turizam, ili imate plan?

Trend interesovanja za kupovinu je nastavljen i očuvan ali umnogome zavisi od toga kada će opet biti normalizovan avio-saobraćaj sa Crnom Gorom i život vraćen u normalu. Klijente će ovdje dočekati nezagađena priroda, uz vrlo malo industrije. To je crnogorska komparativna prednost koja se uklapa u buduće tendencije. Jer, posle ovih okolnosti s koronavirusom, ljudi će tražiti lokacije za odmor u skladu s onim što smo svi naučili u pandemiji. A to je da je zdravlje na prvom mjestu.