Dobro jutro!

Pogledajte šta nas sve očekuje ove srede, 2. aprila.

najvažniji događaji dana

Jednodnevni štrajk Sindikata zaposlenih u naučno-istraživačkoj delatnosti Srbije održaće se danas, će biti organizovani i protesti – u Novim Sadu u 09:40 ispred Instituta BioSens  i u Beogradu na Studentskom trgu sa početkom u 11:30.

U 13.00 časova kod Nove glavne crpne stanice potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinike Tepić konferencija za novinare.

Danas stupaju na snagu najavljene recipročne carinske mere Vašingtona prema svim zemljama, zavisno od njihovih carina na američke proizvode.

Ovaj dan je predsednik Donald Tramp najavljivao kao „dan oslobođenja“, smatrajući da će tako smanjiti američku zavisnost od tuđih proizvoda.

Od sportskih dešavanja imamo utakmice četvrtfinala Kupa Srbije. Na teren će danas Radnički Niš – Vojvodina (16.00), Napredak – IMT (16.30), Partizan – TSC (17.30) i Crvena zvezda – Novi Pazar (19.00).

vreme

U Srbiji će danas biti oblačno, mestimično sa kratkotrajnom kišom i lokalnim pljuskovima, ponegde uz grmljavinu, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Na severu će biti promenljivo oblačno i suvo s kraćim sunčanim intervalima. Tokom noći u Vojvodini ponegde će biti slabe, kratkotrajne kiše.

Na visokim planinama očekuje se sneg.

Severni vetar biće slab do umeren vetar, ali povremeno jak u Vojvodini i na planinama.

Najniža temperatura od šest do 10, a najviša od 13 stepeni na zapadu do 19 stepeni na istoku Srbije.

U Beogradu će biti promenljivo oblačno i veći deo dana suvo. Sredinom dana je ponegde moguća kratkotrajna kiša ili pljusak. Najniža temperatura oko osam, a najviša oko 16 stepeni.

naslovne strane

Politika prenosi izjavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića nakon potpisivanja sporazuma sa Mađarskom u oblasti odbrane: „Uveren sam da idemo ka vojnom savezu“.

Blic piše o konsultacijama predstvnika poslaničkih grupa sa predsednikom Srbije u vezi sa sastavljanjem nove vlade u tekstu „Vučić poslao pozivnice, neki već rekli ne“.

Večernje novosti donose priču o tome kako je „Sporazum u Beogradu prvi korak ka vojnom savezu sa Mađarima“, piše list.

Danas – „Strazbur može da kazni Srbiju zbog zvučnog topa“, o reakciji Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa navodima da je srpska vlast koristila zabranjeno sonično oružje.

NOVA – „Pet meseci od pada nadstrešnice, protesti i blokade širom Srbije“, piše list.

na današnji dan

742 – Rodjen je franački kralj Karlo Veliki, koji je od dolaska na presto 768. do smrti 814. proširio franačko carstvo od Severnog mora do Italije, i od Atlantika do Češke. Krunisan je za cara 800. godine.

1758 – Rodjen je Džejms Monro (James Monroe), jedan od najaktivnijih političara u američkoj istoriji. Bio je predsednik SAD od 1817. do 1825. godine. Zajedno sa J.Q. Adamsom formulisao je „Monroovu doktrinu“ kojom je proklamovana američka izolacionistička politika. Sudelovanjem u dva svetska rata i ulaskom u UN, SAD su napustile „Monroovu doktrinu“.

1791 – Ubijen je Onore Gabrijel Riketi de Mirabo, francuski političar i književnik, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža.

1792 – Dolar je ozakonjen kao novčana jedinica SAD.

1805 – Rodjen je danski pisac Hans Kristijan Andersen. Svetsku slavu donele su mu pripovetke za decu, bajke medju kojima su najpoznatije „Carevo novo odelo“, „Ružno pače“, „Snežna kraljica“, „Devojčica sa šibicama“.

1840 – Rodjen je pisac Emil Zola, predvodnik naturalističkog pokreta u francuskoj književnosti, autor „Tereze Raken“, „Žerminala“, „Nane“.

1872 – Umro je američki pronalazač i slikar Semjuel F. B. Morze, tvorac telegrafa i telegrafske Morzeove azbuke.

1917 – Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske, u Solunu je počelo sudjenje grupi oficira na čelu s pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem – Apisom, za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra.

1940 – Nemačka vojska je okupirala Dansku i napala Norvešku.

1944 – Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Prut i ušle u Rumuniju.

1974 – U Parizu je umro političar i državnik Žorž Pompidu (Georges Pompidou). Bio je predsednik vlade od 1962. do 1968. godine. U junu 1969. izabran je za predsednika Francuske, pošto je Šarl de Gol podneo ostavku.

1974 – U Titogradu (Podgorica) osnovan je Univerzitet Crne Gore.

1981 – Predsedništvo SFRJ je proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su počele 11. marta pod parolom „Kosovo-republika“.

1982 – Argentinske vojne snage iskrcale su se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u Južnom Pacifiku koju su čuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija je polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.

2005 – U Vatikanu je umro poglavar rimokatoličke crkve papa Jovan Pavle Drugi. Nemački kardinal Jozef Racinger koji je uzeo ime Benedikt Šesnaesti, izabran je za novog poglavara rimokatoličke crkve.

2013 – Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je istorijski sporazum o kontroli trgovine konvencionalnim oružjem o kome se raspravljalo više od sedam godina. Za Rezoluciju o kontroli trgovine oružjem u vrednosti 70 milijardi dolara godišnje glasale su 154 države, protiv su bile Sirija, Severna Koreja i Iran, a 23 uzdržane, medju kojima Rusija, Kina i Indija.

2015 – Nakon više od jedne decenije pregovora velike sile i Iran su postigli okvirni dogovor o ograničavanju nuklearnog programa Teherana tako da on ne može da dovede do proizvodnje atomskog oružja.

2017 – Kandidat vladajuće koalicije okupljene oko Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić osvojio je 55,08 odsto glasova na predsedničkim izbora i postao novi predsednik Srbije.

2023 – Na predsedničkim izborima u Crnoj Gori većinu je osvojio 36-godišnji Jakov Milatović i sa pozicije predsednika države smenio Mila Đukanovića, koji je u protekle tri decenije neprikosnoveno vladao Crnom Gorom.

preporuke za čitanje

Danas na Velikim pričama, kako ste i navikli, možete čitati mnogo dobrih tekstova.

Nastavlja se Antina i Dražina prepiska, a ove nedelje nam urednik Danasa priča „kako je postao moćniji od Zdravka Čolića„.

Naš Željko Pantelić analizira slučaj Marin le Pen.

Vojni analitičar Aleksandar Radić piše o borbenim avionima F-47 i J-3.

bons video

Tagovi

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, pogledajte i upoznajte se sa uslovima i pravima korišćenja.

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.