Američko Ministarstvo pravde odlučilo je da traži smrtnu kaznu za Luiđija Mađonea, optuženog za ubistvo direktora zdravstvenog osiguranja na ulici Menhetna.
Iako je ta odluka bila očekivana, izazvala je veliku pažnju javnosti, naročito zbog političkog konteksta i uloge tadašnje državne tužiteljke Pam Bondi, koja je izjavila da je ubistvo bilo „hladnokrvno“ te da se smrtnom kaznom sprovodi politika Donalda Trampa o borbi protiv nasilnog kriminala.
Manđone je negirao krivicu, ali njegov slučaj je u javnosti postao više od pukog krivičnog procesa – simbol je opšteg nezadovoljstva prema američkom sistemu zdravstvenog osiguranja, piše Gardijan.
Odluka o smrtnoj kazni dodatno je pojačala tenzije i fokus pomerila sa pitanja krivice na borbu protiv najstrože kazne.
Odbrana planira da koristi strategiju kojom će u prvom delu suđenja razmatrati krivicu, a u drugom delu ublažavajuće okolnosti.
Pravnici ističu da je u fazi odlučivanja o kazni ključno prikazati Manđonea u celini – kao osobu bez kriminalne prošlosti, što može navesti porotu da ne izrekne smrtnu presudu.
Poredeći njegov slučaj sa onim masovnih ubistava, branitelji mogu isticati razliku u težini zločina.
I pored ozbiljnih optužbi, javno mnjenje, naročito u Njujorku gde je otpor smrtnoj kazni snažan, može igrati važnu ulogu.
Politički aspekt slučaja je očigledan – analitičari smatraju da Trampova administracija koristi ovakve slučajeve za izgradnju imidža „tvrde ruke“.
Međutim, čak i ako Manđone bude osuđen na smrt, proces žalbi će trajati godinama, verovatno i nakon Trampovog mandata.
Odbrana tvrdi da je odluka politički motivisana i protivna lokalnim preporukama, te da je Manjone postao pijun u političkoj borbi, dok mu život visi o koncu.
Tagovi
