
Premijer Srbije, Miloš Vučević, podneo je neopozivu ostavku danas.
Predsednik Srpske napredne stranke i bivši gradonačelnik Novog Sada, to je učinio na vanrednoj sednici, kako kaže, nakon što je saznao vesti o sinoćnom napadu na studente.
Vučević je podneo ostavku dan nakon što se sinoć, zajedno sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i predsednicom Skupštine Anom Brnabić, obratio javnosti.
Napad na studente u Novom Sadu
Njih troje su sinoć pozvali na dijalog i smirivanje tenzija, ali su iste noći napadnuti su studenti u Novom Sadu. U napadu je jedna devojka doživela teže povrede vilice, a studenti tvrde da su napadači bili osobe iz SNS-a.
„Jučerašnja konferencija predsednika republike, skupštine i vlade, trebalo je da znači novo poglavlje, smatrali smo, dužni smo da učinimo prvi korak. Vlada je pozvala rektora, dekane, profesore i studente da dođu da razgovaramo o najvažnijim temama. I onda jutros kada sam se probudio video sam vest iz Novog Sada, i opet je neko dolazio u stranačke prostorije SNS-a, a oni tamo su smatrali da treba da ih odbrane, pa se sukob završio na nekoj drugoj lokaciji. Želim brz oporavak studentkinji, a ovo je nešto što je nedopustivo i zaslužuje osudu. Očekujem da počinioci i napadači budu izvedeni pod lice pravde“, dodaje Vučević.
Kako kaže, s obzirom na to da je na čelu srpske politike i vladajuće partije, oseća da njegova stranka mora da donese nove zakonomernosti.
„Zato nakon ovog događaja u Novom Sadu, moja neopoziva odluka da podnesem ostavku na mestu predsednika Vlade. Političari na ovaj način. Doneo sam ovu odluku da ne bismo dalje podizali tenzije u društvu“, kaže Vučević.
Vučević je najavio da će i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić podneti ostavku.
Pala Vlada
Ustav Srbije predviđa da ukoliko predsednik Vlade podnese ostavku, pada i čitava Vlada Srbije.
U članu 128 Ustava navodi se da: „Mandat Vlade prestaje pre isteka vremena na koje je izabrana, izglasavanjem nepoverenja, raspuštanjem Narodne skupštine, ostavkom predsednika Vlade i u drugim slučajevima utvrđenim Ustavom. Vlada kojoj je prestao mandat može da vrši samo poslove određene zakonom, do izbora nove Vlade“.
Vanredna sednica Vlade
.
Milos Bogdanovic
Kako je uzrok nesreće ljudska nemarnost i neodgovornost plus možda namera da se radovi urade sa nižim kvalitetom sirovina da bi se razlika strpala u džep, ta nesreća je na neki način ukor za većinu našeg naroda koji više manje sve radi neodgovorno kao od bede i koji koristi svaku priliku da prevarom dođe do veće zarade, a na račun kvaliteta proizvoda. Kako je ovom nesrećom ukoren mentalitet većine, većina je reagovala histerijom lova na veštice, prebacivanjem krivice sa sebe na predsednika Vučića i vlast, koje okrivljuju za tu nesreću. No, bez obzira što vlast snosi realnu krivicu koju je sada gotovo nemoguće jasno utvrditi, većina nas je toliko iskvarena da je ta naša hajka da se krivac kazni krajnje licemerna. Mi smo kao narod već vekovima u krizi zbog odsustva radne etike (odgovornosti u radu) i zbog sklonosti ka prevari. Većina uči školu i radi svoj posao bez zdrave unutrašnje motivacije, samo zato što je prinuđena, i zato uči i radi površno i slabog kvaliteta. Takođe, većina ima karakter kako varanja na ispitu, tako i varanja u poslu. Preduzimačima je jako teško da okupe radnike oko nekog projekta gradnje a da radnici neće biti skloni da kradu materijal ili varaju u radu. Međusobno poverenje građana je među najnižim u Evropi (11,6%) jer ipak znamo s kim imamo posla. Sada studenti u svojim zahtevima traže da institucije sistema rade svoj posao po zakonu i u interesu svih građana, što je apsurdno zahtevati dokle god imamo na raspolaganju ovakav mentalitet. Kada je većina takva kakva je, onda nema ko da sprovodi zakon a da se sam ne može kupiti ili prodati. A da se i krivični zakon može sprovesti, on nije rešenje jer proizvodi samo licemerstvo. On ni ne služi da promeni mentalitet već da obezbedi građansku sigurnost od pojedinaca koji nemaju moralni zakon u svom srcu. Ako je takva većina, bez moralnog zakona u srcu, onda je jedino rešenje reformacija i prosvetiteljstvo, delo koje je Dositej ovde započeo, a obustavio ga nacionalni romantizam sredinom 19. veka.