Nakon tri godine od lansiranja portala i aplikacije za prijavu sezonskih radnika, tokom kojih je prijavljeno više od 60.000 sezonaca u poljoprivredi, Vlada Severne Makedonije rešila je da usvoji srpski model i istu reformu sprovede u svojoj zemlji. Naši susedi, međutim, otići će i korak dalje i od samog početka pojednostavljenu elektronsku prijavu učiniće mogućom i u drugim delatnostima, poput turizma, ugostiteljstva i poslova čišćenja i čuvanja dece – odluka na koju se u Srbiji i dalje čeka.
Delegacija Severne Makedonije boravila je sredinom aprila u Beogradu, kako bi se iz prve ruke upoznala sa zakonima i podzakonskim aktima koji su pratili reformu u Srbiji, rešenjima Poreske uprave koja su omogućila da se proces prijave značajno skrati, kao i o mogućnostima koje softver nudi korisnicima.
Predstavnicima resornih institucija koje su bile u poseti, posebno se dopala ponuda dveju opcija za prijavu radnika, putem portala i mobilne aplikacije. Najčešća pitanja bila su vezana za ponudu radova i stepen potražnje za radnom snagom, a trenutni podaci pokazuju da najveći broj, tj. oko trećine prijavljenih sezonaca radi na poslovima čišćenja, pakovanja i sortiranja, branju jabučastog voća, pripremi zemljišta, sadnji, setvi i žetvi.
Uz manja prilagođavanja, procedura prijave izgledaće isto kao kod nas, tj. biće dovoljno na portalu uneti JMBG radnika (EBS broj u slučaju stranaca), vrstu posla koji će obavljati i period angažovanja.
Model pojednostavljenog angažovanja sezonskih radnika u poljoprivredi, sličan je proceduri kakva je odranije poznata u Hrvatskoj i Mađarskoj, a cilj je da se zaštite i iz sive zone prevedu radnici koji obavljaju povremene poslove i često su angažovani i na samo nekoliko dana u toku meseca. Za tako kratke angažmane, poslodavci ranije nisu sklapali ugovore o privremenim i povremenim poslovima, na određeno ili neodređeno vreme, zbog čega su ti ljudi nastavljali da budu nevidljivi sistemu.
NALED-ove analize su pokazale da je do januara 2019, kada je elektronska prijava počela da funkcioniše, u praksi preko 95% od oko 80.000 sezonskih radnika koji rade u sektoru poljoprivrede radilo bez prijavljivanja i u sivoj zoni, bez ostvarivanja ikakvih prava.
Kao najveći benefiti ovakvo regulisanog angažovanja radnika, ističu se osigurana prava na penzijski staž za dane tokom kojih su radili, zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu i zadržavanje prava na socijalnu pomoć i druga novčana davanja koja su gubili u slučaju angažovanja po nekoj drugoj vrsti ugovora zbog čega su često i sami tražili da ne budu prijavljeni. Prednost za poslodavce je efikasnija procedura prijave i predvidljivi troškovi jer plaćaju fiksni iznos poreza i doprinosa od 380 dinara po danu angažmana za jednog radnika.
Iako je najviše rada na crno registrovano u poljoprivredi, nije zanemarljiva ni činjenica da u turizmu i ugostiteljstvu 15% zaposlenih radi u sivoj zoni, dok na kućnim i pomoćnim poslovima čuvanja dece, starih, čišćenja i održavanja svaka druga osoba za svoj rad prima zaradu „na ruke“. Takođe, veliki broj radnika na građevini je neprijavljeno, a bavi se pomoćnim fizičkim poslovima, kao što su utovar i istovar, prenošenje materijala i građevinskog alata, ručni iskop i nasipanje zemlje, čišćenje gradilišta i sl.
Zato bi naredni cilj u Srbiji trebalo da bude uvođenje određenih povremenih poslova u ovim sektorima u sistem koji važi u poljoprivredi, kako bi i prava tih radnika bila zaštićena. Bolji radni uslovi doprineli bi i većoj potražnji poslova, usred velike fluktuacije radnika, a prihodovala bi i država od poreza i doprinosa, na čiji račun je samo za angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi dosad uplaćeno više od milijardu dinara.
Reformu pojednostavljenog načina angažovanja sezonskih radnika u poljoprivredi od njenog začetka u Srbiji i regionu podržava Nemačka razvojna saradnja koju sprovodi GIZ.
Tagovi
