Počelo je već prvih dana nove godine, kad je Hrvatska pošta izdala komemorativnu marku u njegov spomen. Koji dan potom, objavljen je izgled budućeg spomenika koji će Split podići uvaženom piscu. Par dana kasnije, u zagrebačkom je kazalištu komedija postavljena adaptacija njegovog „Velog mista“. U jednom od intervjua, hvarski je biskup Slobodan Štambuk tih dana tronuto izjavio kako je upravo Miljenko Smoje uveo crkvu u komunističke medije, te da mu katolička crkva za to duguje trajnu zahvalnost.
To je bio tek početak. Povodom stogodišnjice Smojina rođenja grad je Split početkom veljače proglasio 2023. godinom Miljenka Smoje. Tijekom te počasne godine planiraju se kazališne predstave, filmski programi, koncerti i cijela jedna večer na estradnom festivalu. Splitsko kazalište za april ove godine priprema još jednu adaptaciju, onu piščeve „Borbene ponoćke“. Lokalna knjižnica otvorila je u veljači njegovu počasnu spomen-sobu. Godina Miljenka Smoje oficijelno je otpočela početkom ožujka izložbom fotografija koju je otvorio splitski gradonačelnik, politički liberalni teorijski fizičar Ivica Puljak. Otvaranje izložbe pretvorilo se u feštu s klapom i mandolinama, a na You Tube-u se pojavio snimak splitskih vlasti i publike kako uz mandoline u galeriji pjevaju dalmatinske evergrine. Tako su – uz lake note, mokra grla i puno, puno slatkih riječi – Hrvatska i Split krenuli slaviti stogodišnjicu rođenja Miljenka Smoje.
Ceo tekst objavljen je u novom Nedeljniku, koji je na svim kioscima od četvrtka, 6. aprila
Digitalno izdanje i pretplata na nstore.rs
Tagovi
