
Poslednje ročište u predmetu protiv Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zakazano je za sutra, nakon čega će biti izrečene završne reči tužilaštva i odbrane.
Ako se to završi u toku dana, sudinica Sena Uzunović može presudu objaviti odmah ili najkasnije u roku od tri radna dana, a najkasnije do 25. februara, prenosi 021.
Dodik i njegovi najbliži saradnici zapretili su „radikalnim merama“ ukoliko bude proglašen krivim i osuđen, piše Hina.
Podsetimo, Dodik i Lukić su optuženi da su omogućili objavljivanje u Službenom glasniku dva zakona koja je Skupština RS usvojila 2023. godine, iako ih je visoki predstavnik Kristijan Šmit prethodno poništio.
Zakoni su poništeni jer su u RS imali za cilj da zabrane sprovođenje svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluka visokog predstavnika.
U BiH je nepoštovanje odluka visokog predstavnika krivično delo za koje je zaprećena kazna do pet godina zatvora, a osuđujuća presuda u Dodikovom slučaju značila bi automatsko smenjivanje sa funkcije predsednika RS.
Dodik se sinoć u Banja Luci iza zatvorenih vrata sastao sa najbližim saradnicima kako bi odlučili šta će učiniti ako bude osuđen. Nakon tog sastanka medijima je dostavljeno saopštenje u kom je očekivana presuda Dodiku označena kao „državni udar“.
„Narodna skupština, Vlada i sve institucije RS postupiće na način da će donositi radikalne odluke kao odgovor na svaku presudu Suda BiH. Takođe, svi predstavnici srpskog konstitutivnog naroda u RS na nivou BiH, kao i svi zaposleni u organima BiH, povući će se iz zajedničkih institucija i prestati sa radom“, navodi se u saopštenju.
Dodik i njegovi saradnici, među kojima je i predsedavajuća Predsedništva BiH Željka Cvijanović, konstatovali su da je bilo koja presuda Suda BiH pravno nasilje i predstavlja državni udar na BiH i RS, te stoga RS o tome „neće ćutati“.
U Dodikovu odbranu stao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao da se nada „mudrim odlukama“ suda kako bi se sprečila dalja destabilizacija BiH, a podržao ga je i mađarski premijer Viktor Orban.
Dodik je pod sankcijama SAD i Velike Britanije, a prve kaznene mere izrečene su mu 2017. godine zbog ugrožavanja implementacije Dejtonskog sporazuma.
Lista sankcionisanih pojedinaca iz njegovog kruga istomišljenika od tada se značajno povećala, a poslednje sankcije u januaru su izrečene njegovom ministru unutrašnjih poslova Siniši Karanu.
Američka administracija je tada saopštila da je Karan aktivno uključen u radnu grupu kojoj je Dodik naredio da pripremi operativne planove za otcepljenje RS od Bosne i Hercegovine.