
Razgovori predstavnika nadležnih ministarstva sa predstavnicima državnih univerziteta u Srbiji završeni su danas u Beogradu, saopštilo je Ministarstvo prosvete
Vladi Republike Srbije biće dostavljen predlog izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju sa ciljem realizacije pozitivnog odgovora države na četvrti zahtev studenata, navodi se u saopštenju.
ČETVRTI ZAHTEV: IZDVAJANJA ZA KVALITETNIJE OBRAZOVANJE
Međutim, kada se pogleda tačno Četvrti zahtev, vidi se zašto studenti kažu da ovaj zahtev nije ispunjen.
Prenosimo tačno obrazloženje i konkretizaciju Četvrtog studentskog zahteva koji se odnosi na povećanje budžeta za visoko obrazovanje u iznosu od 20%
U konkretizaciji zahteva, oni su objasnili da izdvajanja za visoko obrazovanje predviđena Zakonom o budžetu za 2025, iznose 60,15 milijardi dinara.
„Studenti su sa punim pravom zahtevali povećanje u iznosu od 20% prethodno pomenutih sredstava, to jest povećanje za oko 12,03 milijardi dinara, odnosno 102, 8 miliona evra koje bi nivo ulaganja u visoko obrazovanje približilo nivou ulaganja zemalja centralne i istočne Evrope koji iznosi 1,71%“.
ZAŠTO ZAHTEV NIJE ISPUNJEN
U objašnjenju zašto zahtev nije ispunjen, studenti su ranije napisali da je najavljeno povećanje „materijalnih troškova“ za 20% dovelo do povećanja ukupnog budžeta u iznosu od tek 4% (22 miliona evra).
„Materijalni troškovi, dakle, označavaju tek segment budžeta za Više i univerzitetsko obrazovanje“, kažu studenti i dodaju:
„Umesto zahtevanog poboljšanja kvaliteta visokog obrazovanja, deo javnosti doveden je u zabludu da je zahtev ispunjen“.
OBRAZLOŽENJE ZAHTEVA
Studenti su ranije u obrazloženju zahteva napisali da su „dostupnost, pristupačnost i kvalitet visokog obrazovanja standard progresivnog društva i njegovo finansiranje ne sme biti upitno“.
„Država je dužna da obezbedi uslove u kojima je visoko obrazovanje izbor koji je dostupan svima, uz kvalitet koji je konkurentan na svetskim rang listama univerziteta“, napisali su studenti u obrazloženju.
Oni dodaju da bi se „prebacivanjem finansijskog tereta sa studenata na primanja iz budžeta, značajno olakšali uslovi studiranje na svim nivoima studija, te bi se omogućila veća participacija finansijski ugroženih kategorija društva u visokom obrazovanju“.
„Stoga, zahtevamo uvođenje novog davanja koje, nakon izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, fakultetima obezbedilo sredstva u visini od 50% ukupne vrednosti ESPB bodova koje bi studenti inače plaćali“, naveli su studenti.
DA SE SPREČI ISELJAVANJE STRUČNJAKA
Time bi se izdvajanja za visoko obrazovanje povećala, bez promene same cene ESPB boda koju određuju fakulteti, a studenti bi plaćali 50% nižu školarinu od celokupnog iznosa.
„Smatramo da je ovo prvi korak ka besplatnom obrazovanju“, naveli su studenti.
Oni su dodali da dalje zahtevaju da se ostatak sredstava „ravnomerno raspodeli između stavki budžetskih glava ’Studentski standard’ i ’Više i univerzitetsko obrazovanje’, izuzimajući zarade i druge prihode zaposlenih“.
„Napominjemo i da ograničeni kapaciteti fakulteta za bavljenje naučno-istraživačkim radom sputavaju sruštvo u pogledu tehnoloških i ekonomskih potencijala, dok nedovoljno finansiranje istraživanja posledično dovodi do devaluacije stručnog kadra i podstiče njegovo iseljavanje iz zemlje“, navode studenti.
Zbog svega toga, oni su zahtev da se parlamentu podnese Predlgo o izmenama i dopunama Zakona o budžetu za 2025, u svrhe povećanja izdvajanja u iznosu od 12,03 milijardi dinara.
„Takođe, zahtevamo i izmenu Zakona o visokom obrazovanju u kojem bi se država obavezala na učešće od 50% od ukupne vrednosti ESPB boda.
Smatramo da su zahtevi ispunjeni kada Narodna skupština konačno usvoji podneti Predlog u izvornom obliku, uz zahtevanu izmenu i dopunu Zakona o visokom obrazovanju“, naveli su studenti u četvrtom zahtevu.
Oni su podsetili da je u skladu sa Ustavom moguće i sazivanje vanrednog zasedanja parlamenta „što bi dovelo do skorije deblokade fakulteta, pod uslovom da su prethodno ispunjena prva tri zahteva“.
„Ispunjenjem ovih zahteva, nivo izdvajanja za visoko obrazovanje, iznosio bi 110,55 milijardi dinara i udeo za visokoškolsko obrazovanje u Srbiji bi time dostigao 1,11% BDP, što smatramo minimalnim prihvatljivim nivoom ulaganja i u budućim Zakonima o budžetu“, navode studenti.